slavonski-brod

SLUŽBENA ANALIZA MINISTARSTVA FINANCIJA! Slavonski Brod među zadnjima – Gradovi u tri godine povukli 1,3 milijardi kuna iz EU, evo koji su najuspješniji…

O tome da gradovi doista iz godine u godinu sve bolje koriste EU fondove najbolje govori podatak da su 2017. ovukli 105 milijuna kuna, a 2019. 891 milijun…

Mali  i srednji gradovi imali su najveći udjel povučenih EU sredstava po stanovniku u periodu od 2017. do 2019. godine, a predvode Vrlika, Lipik, Otok, Komiža, Pleternica, Beli Manastir, Virovitica, Prelog, Garešnica i Klanjec. Veliki i srednji gradovi imali su najveći udjel povučenih sredstava, a predvodnici su Rijeka, Osijek Virovitica, Petrinja, Zadar, Pleternica, Split, Koprivnica , Dubrovnik i Šibenik. Najveći rast povučenih sredstava u trogodišnjem i dvogodišnjem razdoblju imao je Ivanec. Pokazuje to analiza povučenih EU sredstava po gradovima, koju smo napravili na temelju konsolidiranih proračuna gradova za razdoblje 2017., 2018. i 2019. godine, za kada su i zadnji dostupni podaci.

Vidljivo je da su u  2017. gradovi imali mali iznosi povučenih sredstava, velik dio njih nije još ništa povukao, da bi u sljedeće dvije godine to neki od njih popravili i ušli čak u top deset vodećih po povučenim sredstvima po stanovniku. Među njima su mali gradovi poput Otoka i Komiže te srednji grad Beli Manastir.  Najveći udjel povučenih sredstava imali su očekivano veliki i srednji gradovi, a u trendu rasta povučenih sredstava opet predvode mali i srednji gradovi.

Godine 2017. godine gradovi su, ne računa li se Zagreb, povukli 105,3 milijuna kuna, godinu poslije 357,6 milijuna, a 2019. godine 891,5 milijuna kuna, odnosno, gotovo dvostruko u odnosu na prethodne dvije godine. Ukupno su u tri godine povukli 1,3 milijardi  kuna, a sa Zagrebom ta se brojka penje na 1,7 milijardi kuna. Bez Zagreba, gradovi au povukli 77,17 posto EU novca, a samo je Grad Rijeka povukao više od 5 posto, dva grada više od 3 posto, četiri više od 2 posto, a njih 18 iznad 1 posto.

Prema posljednjih podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, iz europskih strukturnih i investicijskih fondova  za razdoblje 2014. – 2020. godine RH je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura, odnosno 81,56 milijardi kuna, a do 25. ožujka 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,38 milijardi eura tj. 94,12 milijardi kuna što je 115,41% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,41 milijardi eura (41,11 milijardi kuna) odnosno 50,40% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,45 milijarde eura (33,84 milijardi kuna) odnosno 41,49% dodijeljenih sredstava.

Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 126,12% ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 69,19% dodijeljenih sredstava.

Po stanovniku je, u periodu od 2017. do 2019. godine, najviše EU sredstava povukao Grad Vrlika, 6.000 kuna, slijedi Lipik s povučenih oko 4,5 tisuće kuna, Otok i Komiža s oko 3,7 tisuća kuna,  Pleternica 3,2 tisuće kuna, Beli Manastir 2,9 tisuća, Virovitica 2,6 tisuća kuna, Prelog oko 2,4 tisuće, te Garešnica i Klanjec s oko 2,3 tisuće kuna po stanovniku. Gleda li se udjel povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena, predvodnik je Grad Rijeka s udjelom od 5,32 posto, Osijek 3,71 posto, Virovitica 3,27 posto, Petrinja, Zadar, Pleternica i Split izdvojile su više od 2 posto, a Koprivnica, Dubrovnik i Šibenik, kao posljednja tri grada u top deset, između 1 i 2 posto.

S porastom povučenih sredstva za čak više od 20.000 posto u razdoblju od 2017. do 2019. godine predvode Ivanec, Solin i Mursko Središće, više od 10.000 posto porast su imali gradovi Sveta Nedelja, Vukovar i Krapina, a u vodećih deset još su Čazma, Donji Miholjac, Ilok i Garešnica. Isti poredak je i gleda li se porast povučenih sredstava u 2019. u odnosu na 2018. godinu.

  

Vrlika: Uspješno provodi projekt Zaželi, izgrađen je Poslovni inkubator…

Grad Vrlika povukao je u razdoblju od 2017. do 2019. godine čak 6.000 kuna po stanovniku.

Od nekih projekata u Gradu izdvajaju 100 postotno osigurano financiranje iz EU fondova u vrijednosti 56,2 tisuće kuna, za izradu Strateškog razvojnog programa Grada za razdoblje od 2018.- 2022. Kroz program WiFi4EU Gradu je dodijeljeno 15.000 eura za postavljanje bežične opreme na javne površine kako bi se pokrila uža jezgra grada besplatnim internetom. Grad provodi i program zapošljavanja žena kroz 3,8 milijuna kuna vrijedan projekt Zaželi, a kroz koji su zaposlene 23 žene, pripadnice ranjivih skupina u periodu od 24 mjeseca koje su brinule o krajnjim korisnicima. Grad Vrlika izgradio je Poslovni inkubator u Radnoj zoni Kosore vrijedan 25 milijuna kuna, od čega je sufinanciranje EU bilo 19,4 milijuna kuna. Infrastruktura Poslovnog inkubatora obuhvatila je izgradnju i opremanje 12 funkcionalno-prostornih jedinica ( 6 ureda i 6 radionica), čime se stvorilo povoljno okruženje za osnivanje i razvoj poduzeća na području grada Vrlike i velikog dijela zaobalja Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije te poduzetnika iz susjedne BiH.

Lipik: Poduzetnički inkubator od velike važnosti, financijski najvrjedniji je projekt Terme Lipik

Taj mali slavonski gradić povukao je oko 4.576 kuna po stanovniku.

Kao najvrjedniji projekt izdvajaju Poduzetnički inkubator Lipik vrijedan 20,7 milijuna kuna, čija je osnovna funkcija unapređenje poduzetničke infrastrukture i lakše pokretanje poduzetničkog pothvata. Zatim, prekogranični projekt Invest in LOG kroz kojeg su osigurana sredstva za rekonstrukciju i opremanje Poduzetničkog inkubatora u Donjem Čagliću. Kroz prekogranični projekt „Put Baštine – od trapista do graničara“ (Heritage route) obnovljen je crkveni toranj u Lipiku, a projekta We care obnovljen je dnevni centar za starije osobe. Proveden je projekt ‘Zaželi i ti biti jedna od njih’ vrijednosti 3 milijuna kuna kroz koji je zaposleno 20 žena i pružena je pomoć u kući za ukupno 100 korisnika te je ove godine nastavljena provedba 2. faze vrijednost od gotovo 2,7 milijuna kuna u sklopu kojeg je zaposleno 30 žena koje pružaju pomoć i podršku za 240 stare i nemoćne osobe. Obnovljeno je 6 društvenih domova u vrijednosti 6,2 milijuna kuna, a za jedan je dogradnja započela, nadalje, ulagalo se je u prometnu infrastrukturu, a kroz projekt WIFI4EU osiguran je pristup internetu na preko deset pristupnih točaka za Wi-Fi na javnim prostorima. Od projekata koji su u provedbi izdvajaju izgradnju područnog vrtića u Poljani čija je vrijednost gotovo 8,2 milijuna kuna, ulaganje u izgradnju osnovne zajedničke infrastrukture Poduzetničke zone Lipik II, ukupne vrijednosti 6,9 milijuna kuna.  Projekt Terme Lipik najvrjedniji je ugovor u iznosu od čak 73 milijuna kuna, a u suradnji s Požeško- slavonskom županijom provodi se projekt Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije.

Otok: Izgrađen vrtić i Poduzetnički inkubator

Još jedan slavonski gradić povukao je u tri godine velik iznos, 3.785 kuna po stanovniku.

Od važnijih projekata izdvaja se izgradnja Poduzetničkog inkubatora Otok u sklopu kojeg je izgrađena moderna građevina s ukupno 16 poslovnih prostora namijenjenih poduzetnicima. Svi prostori u potpunosti su opremljeni i prilagođeni potrebama poduzetnika. Ukupna vrijednost projekta je 13,5 milijuna kuna i gotovo je u potpunosti bio financiran iz EU. Kroz projekt WiFi4EU instalirano je ukupno 11 vanjskih pristupnih točaka na području grada Otoka i naselja Komletinci. Otok je sudjelovao u obje faze projekta Zaželi. U prvoj fazi vrijednoj 6,2 milijuna kuna projektom je obuhvaćeno 45 žena i 225 korisnika. U drugoj fazi vrijednoj 4,8 milijuna kuna zaposleno je 55 žena koje brinu o 330 korisnika. Izuzetan projekt za Grad bila je i rekonstrukcija i dogradnja dječjeg vrtića s pratećim sadržajima i uređenjem okoliša. Ukupna je vrijednost projekta bila je nešto više od 7,6 milijuna kuna, od čega je oko 7,1 milijun kuna bespovratnih sredstava. Najzvučniji projekt sigurno je Vrata Spačvanskog bazena  koji se odnosi na izgradnju i opremanje Bioekološko edukacijskog centra Virovi. Projekt obuhvaća razne aktivnosti, od izgradnje turističke i komunalne infrastrukture, do održavanja raznih edukacija i promocija s ciljem razvoja kontinentalnog turizma i turističke valorizacije Virova kroz promicanje održivog razvoja prirodne baštine. Ukupna vrijednost projekta je gotovo 25,6 milijuna kuna.

Beli Manastir: Prijavljeno ili u pripremi 60,4 milijuna kuna vrijedni projekti

Grad je povukao po stanovniku u razdoblju od tri godine 2.927 EU sredstava.

U Gradu je prijavljeno ili u pripremi projekti procijenjene vrijednosti gotovo 60,4 milijuna kuna, od čega su bespovratna sredstva 33,9 milijuna kuna. Neki od prijavljenih projekata su primjerice 12,4 milijuna kuna vrijedan projekt izgradnje skladišnih kapaciteta, 595,9 milijuna kuna vrijedan projekt Prijelaz pruge u Šumarini, pa 1,5 milijuna kuna vrijedan projekt produženog boravka u vrtiću, izgradnja bazena vrijednosti 15,9 milijuna kuna, gradskog sportskog parka…. U tijeku pripreme su projekti Institut za sviranje tradicijskih instrumenata vrijednosti milijun kuna, pa 745.000 kuna vrijedan projekt Kuća Baranjskog kulena – edukacijski centar, 4,2 milijuna kuna vrijedan projekt Univerzalne športske škole…

Virovitica: Niz energetskih obnova, izgrađen vrtić, obnova dvorca…

Grad je povukao 2.599 kuna EU novca po stanovniku u tri godine, odnosno 3,27 posto udjela u proračunu.

Prije dvije godine završen je projekt obnove Dvorca Pejačević i Gradskog parka vrijedan preko 82 milijuna kuna. Izgrađen je novi Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju s trodijelnom školskom sportskom dvoranom vrijedan 83 milijuna kuna, projekt koji je financiran iz nacionalnih sredstava i Grada. Lani je završen novi dječji vrtić u prigradskom naselju Sveti Đurađ vrijedan 5,5 milijuna kuna te reciklažno dvorište vrijednosti 4,9 milijuna kuna. U ovoj godini u fazi realizacije je izgradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u sklopu projekta Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica vrijednog 183 milijuna kuna, izgradnja komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Antunovac 4,3 milijuna kuna, energetske obnove škola, vrtića i mjesnih domova vrijednosti 35 milijuna kuna (riječ je o projektima energetske obnove koji su realizirani u posljednje tri godine te se još nekoliko njih privodi kraju).

Klanjec: Najznačajniji projekt je novi vrtić

Kao deseti grad s najviše povučenih sredstava po stanovniku smjestio se je Klanjec, Grad je izdvojio 2.325 kuna po stanovniku.

Najznačajniji i financijski najzahtjevniji projekt svakako je bila izgradnja novog dječjeg vrtića, vrijednosti 7,4 milijuna kuna, kaže gradonačelnik Zlatko Brlek. Uz samu gradnju vrtića, povukli su i 1,2 milijuna kuna za unaprjeđenje rada vrtića i uvođenje poslijepodnevne smjene te je radno vrijeme produženo do 19 sati. Prije dvije godine izgrađeno je i otvoreno za korisnike reciklažno dvorište u Medvedovom Jarku, a paralelno s ovim projektom realiziran je još jedan europski edukativni projekt pod nazivom „Učimo zeleno“ , za koji je u 2019. i 2020. ostvareno 289 tisuća kuna. Grad Klanjec 2020. instalirao je besplatni internet na tri lokacije u gradu koristeći 109 tisuća kuna bespovratnih EU sredstava u okviru inicijative „WiFi4EU”. Više od sto tisuća kuna ostvarili su i za projekt  izrade Strategije razvoja turizma Grada Klanjca do 2027. godine.

Rijeka: Turistička valorizacija industrijske baštine

Bez velikog iznenađenja, Rijeka je u trogodišnjem razdoblju povukla najviše EU sredstava u odnosu na ukupno povučena, visokih 5,32 posto.

Od važnijih projekata, u Gradu izdvajaju projekt Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka vrijednosti 1,7 milijardi kuna.  Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine projekt je koji se  bavi obnovom i stavljanjem u funkciju dva reprezentativna zaštićena spomenika kulture – motornog broda Galeb i Palače Šećerane u sklopu bivšeg industrijskog bloka Rikard Benčić. Palača šećerane otvorena je lani i u njoj se nalazi stalni postav Muzeja grada Rijeke. Brod Galeb posta će brod/muzej na vezu u Riječkoj luci. Zgrada ex Rikard Benčić zvana T-objekt bit će rekonstruirana i opremljena kao sjedište Gradske knjižnice Rijeka, a zgrada zvana Ciglena rekonstruirana je pak u prvu Dječju kuću u Hrvatskoj, koja je ovih dana otvorena. Povežimo se baštinom projekt je koji se odnosi na  izgradnju novih i revitalizaciju postojećih lokacija kulturno-povijesne baštine s ciljem stvaranja nove ponude za posjetitelje. Projekt okuplja 13 fizičkih lokacija kulturne baštine karakteristične za svako lokalno područje. Među značajnim bio je i projekt  Rijeka – europska prijestolnica kulture 2020. Nadalje, projekt Jačanje sustava javnog prijevoza ukupne vrijednosti 81 milijun kuna. Završetkom izgradnje komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Bodulovo, Grad Rijeka će dobiti potpuno opremljenu poduzetničku zonu veličine nešto manje od 5ha. Tehnološko-edukacijski i poduzetnički inkubator “Proizvodni park Torpedo” je nova poduzetnička infrastruktura u gradu Rijeci, otvorena u prosincu 2020. godine za što su Gradu odobrena bespovratna sredstava u iznosu 19,2 milijuna kuna.  Energana – start up inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju planira se urediti preko 2.700 m² korisnog prostora zgrade energane bivše tvornice papira. Lani u lipnju otvoreno je Reciklažno dvorište u ulici Jože Vlahovića, a radi se i sortirnica na lokaciji Mihačeva draga.

Osijek: Razvoj Tvrđe, projekt IT parka, modernizacija tramvajske infrastrukture..

Grad je povukao 3,71 posto EU sredstava u odnosu na ukupno povučena od strane gradova u trogodišnjem razdoblju.

Prije dvije godine u Gradu je uz većinsko EU financiranje završena obnova 6.000 m2 parka u središtu grada (secesijska Sakuntala) i uređenje Stare pekare i novog Trga V. Lisinskog u Tvrđi te je započela realizacija više kapitalnih  projekata: Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe, regionalnog info-turističkog Centra za posjetitelje, a započeta je i rekonstrukcija 3,8 km biciklističkih staza u gradu Osijeku. Tijekom 2020. završeni su projekti izgradnje dva reciklažna dvorišta, sanirano je i zatvoreno odlagalište neopasnog otpada Nemetin, projekt vrijednosti gotovo 38 milijuna kuna, a započela sanacija zatvorenog odlagališta komunalnog otpada Sarvaš vrijednosti preko 73 milijuna kuna. U razdoblju od 2017. godine izdvajaju i projekt izgradnje DV Ribica u Sarvašu, jedan od najmodernijih vrtića u istočnoj Hrvatskoj, i prvi niskoenergetski vrtić nulte kategorije u cijeloj RH. Ukupna vrijednost investicije bila je oko 6,5 milijuna kuna.

Uspostavljen je sustav dijeljenja automobila (8 auta), a ove godine započinje i sustav dijeljenja bicikala (175 bicikala i 25 samo-uslužnih stanica). Strateški projekt Urbane aglomeracije Osijek je IT park uz izgradnju poslovnih zgrada a nastavlja se izgradnjom centralne zgrade za najam. Projekt modernizacije tramvajske infrastrukture na području grada Osijeka nastavlja se nakon zahvata na ispravljačkim stanicama modernizacijom kompletne podzemne kabelske mreže, te 9,5 kilometara gornje kontaktne mreže i tramvajske pruge, i 23 tramvajska stajališta (radovi vrijedni 267 milijuna kuna). Nabavljeno je i 12 novih niskopodnih gradskih autobusa, investicija ukupne vrijednosti 22,8 milijuna kuna od čega je 18 milijuna sufinancirano EU sredstvima.

Od projekata izdvajaju Wine Tour – eno gastro interpretacijski centar koji se otvorio krajem 2018. godine i kojemu je vrijednost bila 1,2 milijuna eura. U sklopu projekta su uz osječku vinoteku uređene i 4 manje vinoteke na sva 4 vinogorja Osječko-baranjske županije, uređeno je 17,13 km vinskih cesta te su provedene aktivnosti edukacije i promocije turističkih sadržaja na vinogorjima. GReENERGY – korištenje obnovljivih izvora energije projekt je koji je započeo u 2019. godini, vrijedan je 1,1 milijun eura, a glavni cilj mu je poboljšati energetsku učinkovitost u javnim zgradama uz korištenje zelenih krovova i zidova, proizvodanja električne energije iz obnovljivih izvora energije pomoću solarnih panela i promicanje njihove uporabe u javnom i privatnom sektoru.

Petrinja: Ulaganje u poslovnu zonu i bespovratne potpore poduzetništvu

Sa 2,56 posto udjela u ukupno povučenim sredstvima uvrstio se je u top deset gradova i Grad Petrinja.

Jedan od ključnih projekata je ulaganje u infrastrukturu poslovne zone Mošćenica Poljana ugovorene vrijednosti preko 26,7 milijuna kuna.  Za bespovratne potpore za razvoj poduzetništva osigurali su, pak, gotovo 10 milijuna kuna. Za projekt Grad na Kupi provedbeni dio projekta je započeo, a isti je ukupne vrijednosti oko 38 milijuna kuna. Nadalje, tu je projekt izrade projektne dokumentacije za gradnju nove tržnice za što su osigurali preko 400 tisuća kuna, a sam početak gradnje očekuje se u travnju ove godine. Za projekt unapređenja infrastrukture za predškolski i školski uzrast djece ugovorili su preko 40 milijuna kuna. Planirani, a neki već realizirani projekti su  gradnja dječjeg vrtića Češko selo u Petrinji, rekonstrukcija OŠ Mate Lovraka, izgradnja dječjeg igrališta Slatina te gradnja svlačionice s pratećim sadržajima, pomoćnog igrališta i dječjeg igrališta Češko selo u Petrinji. Izgradili su vidikovac na Hrastovačkoj gori vrijedan milijun kuna, čime se doprinijelo turističkom razvoju Grada Petrinje, posebice planinarskog i cikloturizma. Za komunalnu infrastrukturu su osigurali preko 32 milijuna kuna. Osim navedenih  tu je i projekt Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Petrinja. 

Zadar: Trenutno u provedbi projekti vrijedni 250 milijuna kuna

Zadar je povukao 2,36 posto sredstava iz EU u trogodišnjem razdoblju.

Grad Zadar trenutno provode EU projekte vrijednosti veće od 250 milijuna kuna, od kojih i nekolicinu kapitalnih strateških projekata usmjerenih na održivi urbani razvoj, zaštitu i očuvanje okoliša s naglaskom na održivo upravljanje vodnim resursima, razvoj i implementaciju pametnih prometnih rješenja upotrebom novih tehnologija, revitalizaciju kulturne baštine i razvoj poslovne infrastrukture.

Neki su važnijih koje nam je izdvojio pomoćnik pročelnika Ante Čurković su i Implementacija pametnih prometnih rješenja upotrebom novih tehnologija te IKT Zadar Urban Mobility 4.0 (ZUM 4.0) vrijedan 14,8 milijuna kuna, a koji uključuje implementaciju sustava elektroničke naplate u javnom prijevozu, sustava pametnog parkiranja, kao i sustava informiranja u prometu i javnom prijevozu putem centralnog informacijskog sustava te mobilne aplikacije u realnom vremenu. Zatim, Razvoj i implementacija inteligentnog prometnog sustava i rekonstrukcija prometnice sa prioritizacijom vozila javnog prijevoza i biciklističkom stazom u gradu Zadru vrijednosti 35 milijuna kuna. Projekt NETWAP, vrijedan 11,1 milijun kuna usmjeren je na podizanje svijesti o potrebi zaštite i očuvanja morskog okoliša  te suočavanje s potencijalnim štetama pomorskog okoliša na odabranim lokacijama. U sklopu projekta postavljen je i SeaBIN – specijalizirani uređaj koji  filtrira morsku vodu skupljajući plastiku, mikroplastiku, deterdžente, ulja i ostale materijale s površine. Rekonstrukcija Centra za mlade i izrada novog urbanističkog rješenja prostora bivše vojarne vrijedan je  39,8 milijuna kuna. Izgradnja infrastrukturne poduzetničke zone Crno – faza I vrijedan je, pak, 35,3 milijuna kuna i jedan je od najznačajnijih gospodarskih strateških projekata Grada.  2Code projekt je vrijednosti 929 tisuća kuna i, kao i prethodnik Code,  usmjeren je na poboljšanje poslovnog okruženja na području grada Zadra. Prvi od njih bio je infrastrukturni projekt „Coworking Zadar – suradnjom do inovacija“ čija se programska soft komponenta nastavila dalje razvijati kroz projekt  „Cowork.Net“. Projekt će rezultirati uspostavom IT klastera u Nikšiću i Tuzli, razvojem strategija za uspostavljene klastere, jačanjem IT mreže u Zadru, unaprijeđenim kapacitetima IT klastera u Mostaru, stvaranjem preduvjeta za prekograničnu suradnju IT klastera, razvojem programa mreže Code HUB-ova, razvojem usluga Code HUB-ova za digitalne nomade, razvojem platforme za prekograničnu mentorsku mrežu, organizacijom promotivnih poduzetničkih događaja, unaprjeđenjem postojećih coworking prostora i uspostavom inovativnih laboratorija u četiri uključena grada.

Split: Ulaganja u sanaciju odlagališta, promet, Zaželi…

S povučenih 2,13 posto EU novca Split je među vodećim gradovima.

Osim najizdašnijeg projekta vodno-komunalne infrastrukture izdvaja se i projekt Marjan 2020 – Brdo prošlosti, oaza budućnosti, pa  Palača života – grad mijena / Palace of Life – City of Changes – obnova i valorizacija, prezentacija i unaprjeđenje upravljanja UNESCO-ovim lokalitetom SGJ s Dioklecijanovom palačom, zatim projekt  “Četiri Palme” – rekonstrukcija brownfield lokacije s ciljem izgradnje funkcionalnog objekta stambene namjene za mlade iznad 21 godine bez adekvatne roditeljske skrbi te te roditelje/skrbnike djece bez prebivališta na području Splita, a čija se djeca nalaze na liječenju ili rehabilitaciji u KBC Split. Nadalje, nabava autobusa za Promet d.o.o. Split (ukupno 52 autobusa),  Implementacija sustava e-ticketing u Promet d.o.o. Split putem ITU mehanizma, projekt  Zaželi sretniju starost 2,  URBANA MOBILNOST – Razvoj sustava javnih bicikala,  Sanacija odlagališta komunalnog otpada Karepovac faza II,  Razvoj zone Dračevac- Tehnološki park Dračevac koji je u procesu ugovaranja kao i  Izgradnja i opremanje centralnog objekta Tehnološkog parka Split .

Koprivnica: Ulaganje u obrazovanje, održivi razvoj, gospodarstvo…

Koprivnica je u trogodišnjem razdoblju povukla 1,97 posto EU novca.

„Kod kreiranja projekata važno je tražiti one koji odgovaraju viziji i ciljevima grada, a ne prilagođavati se istima. Takav pristup omogućava održivost projekta i nakon njegovog završetka. Fokus grada Koprivnice su mladi, obrazovanje, održivi razvoj i gospodarstvo. Upravo to je i vidljivo kroz naše projekte. Ponosni smo što smo kroz njih u sve osnovne škole uveli robotiku, također škole postaju centri izvrsnosti, dodatne mogućnosti na raspolaganju su darovitim učenicima, ali i onima kojima su potrebni asistenti u nastavi. Zahvaljujući europskim projektima uspjeli smo razviti održivi sustav javnog gradskog prijevoza koji i dalje aktivno razvijamo i nadograđujemo. Tu su i važni infrastrukturni projekti, od izgradnje cesta, inkubatora za poslovne subjekte pa do škola i vrtića. Sve to moguće je ako imate tim ljudi kojima je stalo i koji jasno s vama dijele viziju grada. Mi u Gradu imamo takav tim i doista je zadovoljstvo raditi s kreativnim mladim ljudima koji razumiju svoj grad i potrebe svojih sugrađana.“ – komentar je gradonačelnika Mišela Jakšića.

Grad Koprivnica je u periodu od 2017. do 2019. godine provodio ukupno 27 projekata. Njihova ukupna vrijednost iznosi 75,26 milijuna kuna. U periodu od 2017. do danas, Grad je provodio ukupno 35 projekata, čija ukupna vrijednost iznosi 98,7 milijuna kuna. Trenutno je u provedbi ukupno 14 projekata, ukupne vrijednosti 48,2 milijuna kuna, a to su ODJEK III, Low carb, Prominent MED, Energetska obnova OŠ Antun Nemčić Gostovinski, Izgradnja dječjeg vrtića u Starigradu, Emob, Dynaxibility, Share music, Knowledge well, reVITAlize, GREEN AURA, KUPID, Volonter Penzioner te Centar za pomoć u kući.
Od 2017. do 2019. godine, najznačajniji projekti bili su oni infrastrukturnog karaktera i to Izgradnja inkubatora kreativnih industrija, zatim dva projekta energetske obnove osnovnih škola – Braća Radić i Antun Nemčić Gostovinski, izgradnja reciklažnog dvorišta, izgradnja spojne ceste prigradskih naselja Starigrad i Reka te izgradnja nove zgrade dječjeg vrtića u prigradskom naselju Starigrad.
U tom periodu, ističe se i projekt Prominent MED, sufinanciran iz programa INTERREG Mediteran, pomoću kojeg je obnovljen dječji vrtić Loptica i to provedbom javne nabave inovacija – prvog takvog provedenog postupka u Hrvatskoj, za koji su Grad Koprivnica i REA Sjever primili i prestižnu nagradu Procura+. Riječ je o međunarodnoj nagradi u kategoriji “Nabava inovacije godine”, za provedeni postupak javne nabave inovacija.

Dubrovnik: Ulaganja u pametna prometna rješenja

Grad je u tri godini povukao 1,94 posto sredstava u odnosu na ukupno povučena sredstva.

Neki od projekata koji su nam izdvojili jesu velikim dijelom oni vezani za promet. Primjerice, projekt CHESTNUT kroz koji se je poticala integracija i veći udio u korištenju održivijih prometnih sredstava poput bicikli, e-vozila i javnog prijevoza. Projekt Solez bio je vezan za nova znanja i pristupe na polju održivog planiranja prometa te osmišljavanju novih rješenja temeljena na ICT pristupu. Projekt Alter Eco bavi se problematikom pretjerane uporabe kulturnih i prirodnih resursa koji su dodatno opterećeni i neadekvatnom pratećom infrastrukturom. Stoga je bio zamišljen da e putem ICT tehnologije kroz pilot projekt mjeri opterećenje glavnih žarišnih točaka na području Grada, a potom prikupljaju podaci potrebni kako bi se te točke rasteretile i dobio uvid u preferencije kretanja posjetitelja.  Pilot projekt je u skladu sa SMART CITY strategijom i vrijednost mu je 17,2 milijuna kuna. Kroz projekt Herit Data cilj je bio razvoj i instalacija softwarea za praćenje i analizu cestovnog prometa u Gradu. Nadalje, kroz projekt Eco Nautinet cilj je bio poboljšati međunarodnu konkurentnost i inovativnost malih i srednjih poduzeća u nautičkom sektoru. Niz je i projekata financiranih iz ESF-a s ciljem većeg zapošljavanja najranjivijih skupina na tržištu rada.  Projekt Lazareti odnosio se je na obnovu triju lađa spomeničkog kompleksa Lazareti te opremanje preostalih sedam već obnovljenih lađa nabavkom opreme potrebne za izvođenje kulturno-turističkih programa. Od novijih projekata tu je projekt „Grad ZA djecu-poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“ vrijednosti 14 milijuna kuna, energetske obnove dviju škola i dva vrtića, pa projekt „ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika“, projekt City Charger Cargo Bike koji se odnosi na uporabu tricikala, zatim nastavak projekta pomoćnici u nastavi, pa rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, pa razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Dubrovnika, projekt LIBERTAS – nabava autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza vrijednosti 22,8 milijuna kuna itd.

 Šibenik: Izgrađen poduzetnički centar Trokut, Centar za gospodarenje otpadom…

Grad je povukao 1,68 posto EU novca u trogodišnjem razdoblju u odnosu na ukupno povučena sredstva od gradova.

„Naš uspjeh u ostvarivanju europskog novca nije slučajan, rezultat je to predanog i ciljanog rada, prije svega, kvalitetnog i strateški promišljenog razvoja grada koji se ne oslanja samo na postojeću ponudu i prirodne resurse. Snažan uzlet temeljimo na valorizaciji kulturne i povijesne baštine čime se postiže kvaliteta života lokalnog stanovništva, ali i stvaraju nova radna mjesta. Trudimo se uvijek voditi idejom da sve što radimo mora biti dobro za krajnjeg korisnika, a to su građani.“ – komentar je gradonačelnika Željka Burića.

Neki od većih EU projekata u Gradu su Centar za gospodarenje otpadom Bikarac vrijednosti 196,2 milijuna kuna, od čega se 128,5 milijuna kuna EU sredstva. Nadalje, Aglomeracija Šibenik koji je jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata grada ukupne vrijednosti 397 milijuna kuna, od čega je 272 milijuna bespovratnog europskog novca. Projekt Revitalizacija tvrđave sv. Ivana je u samoj  završnici. Centar za nove tehnologije i poduzetništvo „Trokut“ projekt je usmjeren na inovativne poduzetničko-poslovne infrastrukture za pružanje novih i kvalitetnijih usluga u svrhu poticanja, rasta i razvoja malih i srednjih poduzeća te stvaranja novih radnih mjesta. Grad je za projekt “Hrvatski centar koralja Zlarin” uspješno  ostvario 13,3 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava. Kroz projekt Povećanje integrirane mobilnosti na području Grada Šibenika – povećanje broja putnika u javnom prijevozu obuhvaćena je izrada studijske dokumentacije za organizaciju i integraciju javnog prijevoza na području grada Šibenika te razvoj aplikacije zbog unaprjeđenja informiranosti korisnika i olakšavanja korištenja različitih usluga iz sektora prometa. Projektom je predviđena i nabava 11 niskopodnih autobusa, izgrađen je i opremljen logistički centar Poljana (podzemna garaža na tri etaže), uređen glavni gradski trg s urbanom opremom te uređene obodne prometnice. Studentski dom Palacin ukupne je vrijednosti 84 milijuna kuna, a europska sredstva iznose 79,6 milijuna kunaRealizacija projekta osigurat će kvalitetan i moderan studentski smještaj s ukupno 332 ležaja, restoran te prostore za učenje i dodatne studentske aktivnosti.

Ivanec: Aglomeracija najveći projekt, realizirane i energetske obnove…

S više od 23,5 tisuća posto ili 1,4 milijuna kuna u trogodišnjem razdoblju porasla su povučena sredstva u Ivancu.

‘Ukupna vrijednost EU projekata (realiziranih i ugovorenih) u razdoblju 2017. – 2020. iznosi 188,24 milijuna kuna, od kojih je bespovratnih 134,71 milijuna kuna. Grad je u razdoblju 2017. – 2019. samostalno ili u suradnji s partnerima realizirao EU projekte vrijedne ukupno 11,74 milijuna kuna, a za koje je povučeno bespovratnih 10,12 milijuna kuna. Iako je riječ o razmjerno visokom iznosu bespovratnih EU sredstava, koja je Grad dobro iskoristio prije svega, za trasiranje budućeg turističkog razvoja na svom području te za poboljšanje kvalitete društvenog života mještana malih prigradskih naselja, potrebno je istaknuti da su ovi projekti po financijskoj vrijednosti bili tek uvertira u kapitalne projekte koji su ugovoreni u 2020. godini, a čija je realizacija već započela ili će tek započeti u ovoj, 2021. godini. Potvrđuje to i podatak da su u 2020. godini zaključeni ugovori o realizaciji EU projekata „teški“ 176,53 milijuna, od kojih je 125 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Najveći dio ovih sredstava (121 milijun bespovratnih kuna) odnosi se na projekt Aglomeracije Ivanec. Realizirani su projekti energetske obnove društvenih domova, grad se je prijavio i na projekt nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, sudjelovao u EU projektu zapošljavanja gerontodomaćica. Također, na 11 točaka u užem gradskom centru instalirane su pristupne točke za bežični Internet temeljem realiziranog projekta WiFi4EU.’ – komentira gradonačelnik Milorad Batinić.

Sveta Nedelja: Energetske obnove, gradnja reciklažnog dvorišta…

Oko 19,5 tisuća posto, odnosno 3,2 milijuna kuna porasla su povučena sredstva iz EU fondova u tri godine u Gradu Sveta Nedelja.

Neki od projekata koje su nam izdvojili jesu energetska obnova zgrade matične škole Sveta Nedelja ukupne vrijednosti 9 milijuna kuna, pa energetska obnova zgrade područne škole Kerestinec vrijednosti 2,7 milijuna kuna, pa dječjeg vrtića Slavuj ukupne vrijednosti gotovo 1,8 milijuna kuna.  Gradonačelniku Svete Nedelje izuzetno je važno  unapređenje društvene infrastrukture namijenjene djeci čime će se djeci omogućiti fizička aktivnost i kvalitetno provođenje vremena. Navedeno dokazuje i 11 uređenih/izgrađenih dječjih igrališta na području grada Svete Nedelje također podupiran sredstvima iz EU. Uskoro započinje i izgradnja biciklističke staze, važan je i projekt Izgradnja reciklažnog dvorišta u Svetoj Nedelji kojeg je vrijednost bila 3 milijuna kuna. Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa također je projekt koji izdvajaju, kao i projekt Informirano za zeleno sutra. Uz  navedene projekte proveli su i projekt Interreg eCentral “Energetski učinkovite javne zgrade u Središnjoj Europi” projekt te WiFi4EU.

Vukovar: Među prioritetnim projektima je gradnja Ekonomske škole

Za gotovo 18,3 tisuća posto odnosno 4,1 milijun kuna povećana su povučena sredstva iz EU fondova u trogodišnjem razdoblju u Gradu Vukovaru.

Još 2017. godine, kao rezultat projekta „Izgradnja Gradske tržnice u naselju Olajnica“ koji je dio Intervencijskog plana Grada Vukovara, otvorena su vrata nove Gradske tržnice Vukovar koja je 2018. godine proglašena najboljom europskom poslovnom zgradom. Jedan od najvažnijih kapitalnih projekata koji je u tijeku je rekonstrukcija zgrade „Radnički dom“ u Borovu naselju i prenamjena u prostor Veleučilišta Lavoslav Ružička Vukovar. Ukupna vrijednost projekta je 70 milijuna kuna. Nadalje, po pitanju sportske infrastrukture napore ulažemo, kažu u Gradu, i u obnovu Nogometnog stadiona u Vukovaru, u samom središtu grada. I omiljeno okupljalište za opuštanje i rekreaciju Vukovaraca, ali i svih posjetitelja Vukovara, park-šuma Adica, dio je Intervencijskog plana grada Vukovara, a uskoro se očekuje početak radova. Među prioritetnim projektima je i gradnja Ekonomske škole Vukovar čija je provedba trenutno u tijeku, a okvirna vrijednost iznosi 90 milijuna kuna. Među projekte koji nisu dio Intervencijskog plana svakako je važno napomenuti energetsku obnovu Ekonomske škole Vukovar. Nadalje, značajan je projekt Izgradnje spojne ceste od Ulice Gospodarska zona do Ulice Priljevo čime je povećana dostupnost dijela Gospodarske zone te poboljšana sigurnost prometa. Važan je i projekt „Bez brige za užinu“ kojim su ove godine osigurana 130.099 obroka za 737 učenika  u svrhu smanjenja siromaštva i socijalne nejednakosti kod djece osnovnoškolske dobi. Projektom Centralna kuhinja za prehranu djece u vrtićima obnovljena je i modernizirana centralna kuhinja za prehranu djece u vrtićima. Izdvaja se i projekt VukovART- Luka umjetnosti, pa druga faza aprojekta Pokloni mi osmijeh i dr.

Donji Miholjac: Obnova dvorca i perivoja

Grad je povećao povučena sredstva iz EU fondova od 2017. do 2019. godine za 3,9 milijuna kuna odnosno 7,9 tisuća posto.

Nakon povučenih tek 49 tisuća kuna u 2017., pa 2 milijuna u 2018. te 3,9 milijuna kuna godinu poslije, lani je Grad povukao gotovo dvostruko više nego prethodne tri godine, 10,9 milijuna kuna.

Od najbitniji projekata gradonačelnik Goran Aladić izdvaja projekt biciklističke staze u dužini od oko 3 km, zatim projekt obnove dvoraca Mailat-Prandau, revitalizacija perivoja oko dvoraca, izgradnja botaničkog vrta u perivoju te obnova gradskog trga u Donjem Miholjcu. Kroz projekt ZIPI završava se izgradnja  komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni Janjevci. Inače, ta je zona jedna je od najvećih u RH i proteže se na 127 hektara. Kroz program Zaželi zaposleno je 40 žena koje su brinule o 160 starijih i nemoćnih osoba, a kroz projekt obnove kuglane dobivenim sredstvima u potpunosti je energetski obnovljena zgrada kuglane. (L.K.).

Izvor gradonačelnik.hr

Komentiraj

Najnovije